Razvoj tvrtke
Godišnje je Gradska mljekara za tu svrhu otkupljivala 1,500.000 litara mlijeka iz prigradskih sela varaždinskog i čakovečkog kotara. Danas se jednaka količina mlijeka prikupi za samo 2,5 dana. Tadašnji stanovnici „Malog Beča“ mogli su uživati u staklenim bocama svježeg mlijeka dostavljenim na njihov kućni prag.
Gradska mljekara do danas nije mijenjala lokaciju, samo se proširila tik do prometnica, željezničke pruge i stambenih naselja. Već 1961. započela su prva ulaganja u rekonstrukciju mljekare i širenje proizvodnje pa je osim mliječne industrije uveden asortiman sokova (cockte i limunade u boci).
Godine 1965. na mjesto direktora dolazi Drk Dragutin koji i danas uspješno vodi Vindiju. Sam naziv Vindija uzet je 1970. godine po obližnjoj špilji u Donjoj Voći pokraj Varaždina, jednom od najstarijih nalazišta pračovjeka u svijetu. Inspiracija su tradicionalne prakse svjetskih mljekara koji koriste špilje kao prirodni ambijent za dozrijevanje sireva. Ime Vindija znalački je odabrano jer izvrsno asocijativno određuje današnjega svjetski poznatog proizvođača sireva s plemenitim plijesnima (koji također zriju u prirodnim uvjetima).
Godinu 1977. pamtit ćemo po tome što, osim u staklene boce, Vindija prva u Hrvatskoj počinje puniti mlijeko u tetrapak ambalažu, a građani se prvi put susreću s proizvodnom markom 'z bregov koja je do danas stekla status legendarnog brenda. Krajem sedamdesetih Vindija se počinje širiti unutar regije tadašnje Jugoslavije. Otvara se nova tvornica polutvrdih sireva te se na proširenoj lokaciji pokreće novi pogon u kojem započinje proizvodnja sokova u tetrapak ambalaži i proizvodnja gotovih mliječnih pudinga.
Bitna je prekretnica u razvoju poduzeća 1995. godine preuzimanje Koke, najvećega hrvatskog proizvođača pilića, svježega pilećeg mesa i prerađevina od pilećeg mesa, koja svoje proizvode na tržište plasira pod poznatom robnom markom Cekin. Iste godine dijelom Poslovnog sustava Vindija postaje i Varaždinska pekarnica Latica, najveća pekarnica u Varaždinskoj županiji. Godine 1997. pridružuje im se riječki proizvođač prerađevina od mesa krupne stoke ViR 1898, a 2003. i županjska mljekara Novi Domil. Iste godine slijedi otvorenje Vindona, tvornice za proizvodnju svježe puretine i purećih prerađevina u Slavonskom Brodu s istoimenim brendom, a otvorenjem vlastite tvornice stočne hrane BIOdar 2006. godine Vindija napokon zaokružuje svoju mliječnu i mesoprerađivačku industriju u jedinstvenu proizvodnu cjelinu. Poduzeće se od 1993. godine strateški usmjeruje na rast i razvoj, a najveće širenje ostvarila je 1995. godine pridruživanjem mesne industrije Koka i pekarnice Latica. Od tada je Vindija poslovni sustav koji obuhvaća više poduzeća iz širokog područja prehrambene industrije.
